Ako je ovo 1935-a onda pada u vodu teorija starijih da je plaža izlokana odvozon pržine za potrebe građevine (mada ne odobravan tu djelatnost u drugoj polovicui XX st.). Na ovon slici se jasno vidi da je plaža približne veličine kako i danas, seke se vidu na mistima di i danas, dakle povećanje i smanjenje plaže je dil prirodnega procesa, kojega više manje niko ne razumi, odnosno ne može dugoročno prognozira kako ni vrimensku prognozu.
Čuo sam i ja te priče, ali se nisam dovoljno raspitao kada je to bilo više pržine. Poslije prvog ili drugog rata? Najviše se dizalo 30tih, ali gdje se odvozilo? Previše nagađanja. A ja mislim da je to samo ovisno o dominantnom smjeru valova i poklapanju njihovog maksimuma sa maksimumima plime i oseke.
1923. god. Mato Hanžeković piše za Pržinu da je “bogato pješćana”. Dalje citiran: “Krasan je to pijesak, čist, a u moru mu nema kraja. Odovud ga izvoze barke ća u Dubrovnik, a za žbuku”. Bez obzira na to smatran da Pržina ima neki svoj prirodan ciklus koji se pravilno ili nepravilno ponavlja. Ne treba od perioda bez pržine praviti biblijsku kataklizmu. Krajen šezdesetih san bos trča kroz “Željezna vrata” iz crvenkaste pržine od poja, direkt na sivu morsku pržinu. Nego su mi smetali čički.
dok nije armija došla bilo je i vinograda put ražnjića
Nisu to vinogradi, vengo maslinici koji još i dan danas postoje samo što su meru obresli.
koje ovo stavi na aukcije
nevirujen da je ovo u nas
Ako je ovo 1935-a onda pada u vodu teorija starijih da je plaža izlokana odvozon pržine za potrebe građevine (mada ne odobravan tu djelatnost u drugoj polovicui XX st.). Na ovon slici se jasno vidi da je plaža približne veličine kako i danas, seke se vidu na mistima di i danas, dakle povećanje i smanjenje plaže je dil prirodnega procesa, kojega više manje niko ne razumi, odnosno ne može dugoročno prognozira kako ni vrimensku prognozu.
Čuo sam i ja te priče, ali se nisam dovoljno raspitao kada je to bilo više pržine. Poslije prvog ili drugog rata? Najviše se dizalo 30tih, ali gdje se odvozilo? Previše nagađanja. A ja mislim da je to samo ovisno o dominantnom smjeru valova i poklapanju njihovog maksimuma sa maksimumima plime i oseke.
1923. god. Mato Hanžeković piše za Pržinu da je “bogato pješćana”. Dalje citiran: “Krasan je to pijesak, čist, a u moru mu nema kraja. Odovud ga izvoze barke ća u Dubrovnik, a za žbuku”. Bez obzira na to smatran da Pržina ima neki svoj prirodan ciklus koji se pravilno ili nepravilno ponavlja. Ne treba od perioda bez pržine praviti biblijsku kataklizmu. Krajen šezdesetih san bos trča kroz “Željezna vrata” iz crvenkaste pržine od poja, direkt na sivu morsku pržinu. Nego su mi smetali čički.