|
|
 |
|
|
Utorak 20.09.2005
|
|
|
|
|
|
|
Stupanj informatizacije sela u porastu !
|
|
|
|
Eto ni Lumbarda nije mogla odoliti globalnoj informatizaciji. Što zbog nadolazeće jeseni, a zatim i zime kada
ćemo više vremena provoditi u kući uz male ekrane, a djelomično zahvaljujući i pokretanju
|
|
|
stranice Lumbardanet.com, iz pouzdanih izvora saznajemo da su u našem malom mistu u zadnja dva tjedna kupljena čak četiri
računala, dok smo u zadnja dva dana prikupuili već šest interesanata za ADSL brzi internet.
|
|
|
|
Nedjelja 18.09.2005
|
|
|
|
|
|
Akcija za što skorije dovođenje MAXadsl-a u Lumbardu !
|
|
|
|
|
Osnovni problem nepostojanja ADSL priključka na pojedinim lokacijama je tehničke prirode. Da bi se provela čitava
tehnička ADSL infrastruktura za pojedinu lokaciju, potreban je interes za ADSL uslugu na toj lokaciji, tj. određen broj zahtjeva. Ukoliko preko interneta želite gledati filmove ili slušati muziku, a
spora internet linija Vas izluđuje, uključite se u našu akciju. Za što skorije dovođenje ADSL interneta u Lumbardu potrebno je 16 korisnika. Mole se zainteresirani da se što prije jave mailom i
dostave nam sljedeće podatke : broj telefona, ime i prezime te adresu.
|
|
|
|
Subota 17.09.2005
|
|
|
|
|
|
Nikola i Franica
Puno dice, sreće i zdravja želi vam Lumbardanet.com !
|
|
|
|
|
Petak 16.09.2005
|
|
|
|
|
|
Sve manje nade da je nestali Australac živ OREBIĆ - Ni petoga dana potrage za australskim državljaninom 24-godišnjim Andrewom Johnom Modistachom, koja od petka traje u masivu brda Sveti Ilija, spasitelji nisu naišli ni na kakav trag koji bi upućivao gdje bi se mogao nalaziti nestali mladić.Na žalost, sve je manja i vjerojatnost da je još živ. No, vidljivo umorni tragači, jer većina ih je u akciji spašavanja od samoga početka, ne odustaju. U utorak je u potrazi sudjelovalo 30-ak,
|
|
|
tragaca većinom članova DVD-a Orebić, zatim pripadnici Policijske postaje Ston, jedinice Interventne policije iz
Dubrovnika, Hrvatske gorske službe spašavanja iz Splita i nekoliko dobrovoljaca. Kako nas je izvijestio Nikša Nogalo, zapovjednik DVD-a Orebić, oni su uz pomoć pasa tragača podijeljeni u dvije
skupine gotovo cijeli dan pretraživali rubna područja Svetoga Ilije na širem prostoru oko i između zaselaka Karmen, Mrgudići, Kokotići, Urkunići i Glabalovo."Po opsegu
angažiranog ljudstva i tehnike, to je dosad najopsežnija potraga za nestalima u masivu Svetoga Ilije", kaže Nikša Nogalo, i dodaje da će se nastaviti s manjim intenzitetom sve dok nestali
australski turist ne bude pronađen. J.JELAVIĆ (SD)
|
|
|
|
Četvrtak 15.09.2005
|
|
|
|
Srijeda 14.09.2005
|
|
|
|
|
|
Novi proglas seoskog “Superjunaka” Misteriozni botaničar apelira na općinske vlasti kako bi se spasio Primorski Slak (Calystegia Soldanella) na rubu izumiranja. Navodi da se ova vrsta razvija samo na pjeskovitim obalama što je prava rijetkost za našu obalu. U Hrvatskoj je poznata na nekoliko nalazišta, i to: Baška (otok Krk), Lopar (otok Rab), Saplunara (otok Mljet), Marčuleti (Pelješac) i naravno Lumbarda (otok Korčula). Na onim dijelovima obale
|
|
|
koja se uređuju (Rab) brojnost se radikalno smanjuje. Uređivanjem i čišćenjem plaža vrsti prijeti
istrebljenje, stoga bi poznata nalazišta trebalo isključiti iz takvog oblika održavanja plaža. Misteriozni botaničar ističe kako bi ostala mjesta na Jadranu trebala slijediti primjer
Lumbarde u spašavanju ove dragocijene biljke jer kako kaže : u nas se prima plaća, a plaža se ne čisti što je dobro za opstanak ove biljke. Inače vjerovali ili ne ova biljka ima ljekovite
osobine i najčešće se korisiti kod probavnih problema.
|
|
|
|
dobar dan dobri judi
sve pohvale za stranicu. govoru da ne objavijete svima pisma ako štogo što vi procjenite da ni uredu napišu. meni je drago da postojite i boji
ste od korčulanskih stranica jer svaki dan ima štogo nova. Više o temu pročitajte u rubrici glas naroda.
|
|
|
|
Utorak 13.09.2005
|
|
|
|
|
|
Ivo Lozica 1910-1943 Hrvatska je likovna umjetnost često doživljavala tragedije. Mnogi mladi i daroviti umjetnici rano su umirali ili prestajali stvarati. U tom
je tragičnom nizu i Ivo Lozica, jedan je od krčitelja novih putova našeg kiparstva, mučki ubijen u 33. godini života od strane fašističkih okupatora. Polazio je klesarsku školu u
|
|
|
Korčuli, a zatim Likovnu akademiju u Zagrebu. Učio je kod Meštrovića i Kršinića. Pogotovo nije mogao izbjeći
Kršinića - vezani su bili istim zavičajem. Ostatak pročitajte u rubrici “Podsjetnik”.
|
|
|
|
Ponedjeljak 12.09.2005
|
|
|
|
|
|
Frano Kršinić 1897-1982 Duga kamenoklesarska tradicija u obitelji Kršinić s otoka Korčule iznjedrila je jednoga od najvećih hrvatskih kipara 20.
stoljeća, stvaralačku osobnost dovoljno jaku da se otme utjecaju golemoga Meštrovićeva djela i stvori oblik tako jedinstven i prepoznatljiv da mirno može stajati umjesto umjetnikova
potpisa. Frano Kršinić doista je svoju umjetničku viziju temeljio najmanje na uzorima prethodnika, a gradio je iz strukture kamena.
|
|
|
Rođen je 24. lipnja 1897. u Lumbardi na otoku Korčuli te su osjećanje prirode toga materijala, nadahnjujuća
mediteranska tradicija i napajanje na klasici razumljivi sami po sebi za mladoga umjetnika koji je prva klesarska znanja i stekao u klesarskom odjelu Zanatske škole u Korčuli. Ostatak pročitajte u
rubrici “Podsjetnik”.
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
|
Lumbardanet.com na Radio Korčuli danas u 10:30.
|
|
|
|
Petak 09.09.2005
|
|
|
Večer francuske šansone u Korčuli
Centar
za kulturu Festival Korčula organizira koncert pod nazivom «Večer francuske šansone» večeras, 9. rujna u katedrali sv. Marka s početkom u 21 sat. Najljepše francuske šansone izvest će Tajana
Pavičevič, Robert Martinov, Ana Ratković, Kristina Nuić i Ana Babić uz klavirsku pratnju maestra Jurice Karuze. Pokrovitelj koncerta je Francusko veleposlanstvo u Hrvatskoj, Splitsko
dalmatinska županija i Grad Split, a medijski pokrovitelj je francuska TV5. Ulaz na koncert je slobodan. (LFB)
|
|
|
|
 |
|
|
|
Zaboravljeno, nađeno !
Frano Kršinić, Ivo i Lujo Lozica, Stipe Nobilo, toliko eminentnih i novih potencijalnih umjetnika za jedno malo mjesto od 1200 stanovnika,
a o tome nigdje ni spomena ni toliko potrebnog muzeja. Lumbardsku psefizmu, jedan od najznačajnijih antičkih spomenika na jadranskom prostoru uzaludno je i spominjati. Ona je već odavno pala u
zaborav. Kako bi osvježili pamćenje posjetite rubriku “Podsjetnik” gdje ćemo svakih nekoliko dana objavljivati priče i biografije spomenutih umjetnika i umjetnina.
|
|
|
|
Četvrtak 08.09.2005
|
|
|
|
Srijeda 07.09.2005
|
|
|
|
|
|
Povijesna bitka Marca Pola : potencijalni spektakl na nivou pučke zabave !
Fantastična ideja s pokrićem, idealna i predivna lokacija, savršen ugođaj pokvaren neprofesionalnim
pristupom i jeftinom prezentacijom, no ipak pokušaj vrijedan svake pohvale. Što bi rekla naša teta Tetevika : komugo normalnemu ko gleda s bande to je zlatna kokoš koja treba malo brige i pažnje i
eto zlatnih jaja u momenat.
|
|
|
No dobro, valjda će s godinama bit boje, za sve treba puno vremena, vježbe i truda. O čemu se zapravo radi :
jučerašnja rekonstrukcija bitke i zarobljavanje Marca Pola stvarno ima potencijal postati mega turistička atrakcija i spektakl na međunarodnom nivou. Događaj bi se mogao pretvoriti u višednevni
happening s kulminacijom bitke na kraju. Odlična reklama ne samo za Korčulu i regiju već i za Hrvatsku općenito, te nevjerovatna prilika za buđenje postsezone. U tri riječi sažeto
: zabavno, edukativno i profitabilno, te prilika da se jednom zauvijek zapečati i zaključi priča de je Marco Polo nepobitno Korčulanin. Trenutni dojam kvare komercijalne brodice koje se sa svojim
kičastim reklamama i narađastim bovama neprekidno vrte u krug (čak se nisu udostojili skinut šugamane sa sušila) bez smisla i relane rekonstrukcije bitke. Uz spomenuto, oči bodu i turisti u
civilu koji sudjeluju u bitci i dodatno kvare dojam realnosti. Primjera radi, koji je daleko od ovih svera ali nije nerealna paralela : za praćenje karnevala u Riju ljudi plačaju od sto dolara pa naviše
samo za gledanje, a za sudjelovanje u paradi čak i tristotinjak zelembaća s tim da moraju tjedan dana pohađati školu sambe i naporno vježbati. Time ne želim reći da od turista treba
izmust lovu, no oni koji žele sudjelovati morali bi bit kostimirani i platiti barem najam kostima. Za svaku pohvalu definitivno treba izdvojiti ozvučenje i odabir muzike, a svakako osuditi upadice preko
mikrofona : budalo, ne tamo, glupane i slično, začinjeno sa otrcanim Hollywoodskim I will survive na kraju. Sve u svemu dovoljan 2 a možda čak i -3, u nadi da će vrlo skoro ovaj događaj
zablistati s odličnim 5. Ostatak priče pogledajte u fotogaleriji.
|
|
|
|
Utorak 06.09.2005
|
|
|
|
|
|
Rekonstrukcija pomorske bitke i zarobljavanje Marca Pola - Večeras u 18:45 - Pelješki kanal
Korčula večeras umjesto sutra, što zbog neznanja, što zbog navodno štamparske greške (uglavnom šteta je
učinjna), s početkom u 18:45 sati obilježava važan nadnevak iz svoje povijesti, jer su se na današnji dan prije 707 godina u korčulanskim vodama sukobile tada najjače
pomorske sredozemne sile, genoveška i mletačka, koje su zaratile zbog moći i utjecaja na Jadranu.
|
|
|
Sačuvani dokumenti kazuju da je u toj velikoj pomorskoj bitci sudjelovalo 180 galija. Genoveška flota sastojala se od 86 ratnih
brodova, a mletačka, najveća ratna flota što su je Mletci ikada poslali na more, od 96 galija i triju velikih brodova. Njoj je bila ravna jedino flota koju su Mlečani dodijelili mornarici Svete Lige
za bitku kod Lepanta godine 1571.Kronika kaže da je bitka počela u nedjelju, 7. rujna, 1298. na punti od Ražnjića i trajala do pod kraj dana kad se iz pravca Mljeta pojavilo 16 genoveških galija
zaostalih još u Otrantskim vratima. Spremno su se uključile u bitku napadajući već iscrpljeno mletačko brodovlje. Svi su mletački brodovi zarobljeni ili uništeni uključivo i admiralski
brod zapovjednika Andrea Dandola. Mletački su gubitci bili nezapamćeni: 18 potopljenih galija i 66 zarobljenih, koje je genoveški zapovjednik admiral Lamba Doria na korčulanskim žalima spalio jer
ih nije mogao vući do Genove. Bilo je i 7000 poginulih vojnika, mornara i veslača te 7400 zarobljenih. Uništen je i veliki brod sa 120 vesala "Sopracomito" zapovjednika Marka Pola koji je bio
zarobljen braneći tada "svoju mletačku Korčulu". Pobjedonička mornarica dobila je tako važnu stratešku luku na Jadranu i iz Korčule uplovila 16. listopada iste godine u
Genovu, gdje im je priređen veličanstven doček. Nakon utamničenja u Korčuli Marko Polo je prevezen u zatvor u Genovu i punih godinu dana je pripovijedao o svojim uspomenama s putovanja po
Kini, a njegov životopis i putopis bilježio je zatvorenik Rustichelli iz Pise.
|
|
|
|
Ponedjeljak 05.09.2005
|
|
|
|
Za razliku od Korčule danas u Lumbardi ni bi niko, niti je itko ponudio donaciju za sanaciju kanalizacije. I zato držimo vodu dok gosti
odu.
|
|
|
|
Ako niste znali : traži se ulje na platnu Ede Murtića, « Lumbarda », jedna od 82 slike Slavka Stolnika ukradene iz njegove
kuće u Donjoj Voći.
|
|
|
|
|
|
Predmet : Slika
Naziv : Lumbarda
Autor : Edo Murtić
Veličina : 80x100 cm
|
|
|
|
|
Ukoliko znate nešto o ovom umjetničkom djelu molimo kontaktirati MUP.
|
|
|
|
Nedjelja 04.09.2005
|
|
|
|
Svi sve znamo, svi smo pametni po mejama, po kantunima, svi revemo na ote nevidjive sile zbog kojih nan ni boje a moglo bi bit! I svi
umuknemo ka je momenat za govori... Više o ovoj temi pročitajte u rubrici glas naroda
|
|
|
|
Subota 03.09.2005
|
|
|
|
|
|
Ljetno kino Korčula s početkom u 21:00 sat
Zatvorski krug Redatelj : Peter Segal
Žanr : komedija, trajanje : 109 minuta Adam Sendler i Kris Rock glume u filmu "The Longest Yard", komediji koju su zajednički producirale Columbia Pictures i Paramount Pictures o bivšem vrhunskom igraču koji će pokušati pronaći izlaz i iz naizgled bezizlazne situacije. Nakon što završi u zatvoru, novonastala situacija će ga primorati da od grupe zatvorenika napravi nogometni tim. Oduševljenje će ubrzo splasnuti kada saznaju protiv kod igraju - ni manje ni više nego protiv stražara.
|
|
|
|
|
LUČICA: U ratu općinske i županijske vlasti trpe nautičari
|
|
|
|
Kritički osvrt na još uvijek nepromijenjenu situaciju marine. Objavljujemo cjelokupan prošlogodišnji članak Večernjeg lista
(19.07.2004).
|
|
|
|
|
|
Lučica, Lumbarda Pristup, prijem na vez, gostoljubivost
17/20 Čistoća, zaštita okoliša, opći izgled 7/15 Servisi i tehničke usluge 5/15 Sanitarije 9/10 Opskrba 0/10 Cijene, smještaj 2/10 Ugostiteljska ponuda 2/10 Suhi vez, parkiranje 2/5 Ostale usluge 0/5
UKUPNO 44/100
|
|
|
|
|
Lumbarda je u susjedstvu razvikane Korčule pa tko ne voli turističku vrevu i više cijeni mir i opuštenost, rado će se
opredijeliti za to slikovito i mirno mjesto. Zato smo u mjesnoj marini na brodovima zatekli mnogo stranaca. Nažalost, marina još nije dovršena iako je gradnja počela prije 15 godina. Nema recepcije,
odnosno tome služi neugledni, neudobni kiosk, ispred molova neuređen je, prašnjav prilaz, nema nijednog drveta, hlada. Razlog je svemu višegodišnji rat općinske i županijske vlasti. Lučica
je, naime, što je u nas rijetkost, općinska, a županijske službe ne dopuštaju gradnju i uređivanje, čujemo, nego samo privezište. A zbog toga najviše trpe nautičari i osoblje marine.
Srećom, ove je godine otvoren nov, izvrsno opremljen sanitarni čvor, kakav ima malo koja marina u nas. Kako radovi stoje, tako je i parkiralište neuređeno, uz marinu je jedan kafić, ali
prodavaonice nema, valja se prošetati do nedalekih, uglavnom dobro opskrbljenih prodavaonica u mjestu.Mario Batitistić otvorio je vinoteku sa svojim grkom i još nekim dobrim dalmatinskim vinima. Nema ni suhoga
veza, a ni dizalice, servisa. Osoblje će vas za takve potrebe uputiti do obližnje Korčule, čak i tamošnjega brodogradilišta. Srećom, za manje popravke uprava marine ima ugovor s mjesnim
majstorom. Marina ima oko 100 vezova, no 40-ak su zauzeli mještani svojim barkama! Zbog toga u marini planiraju produžiti mol i povećati kapacitete. U marini održavaju čistoću. Doduše, kante
za smeće mogle bi biti na skrovitijemu mjestu, ali primijetili smo nesavjesne nautičare koji na vezu peru plovila i čak ispuštaju zahod! Pokušaj stvaranja komunalnog boljitka mjestu čini nam se
vrijednim svake potpore pa se valja nadati uspješnu završetku rata na opće dobro, a potom i boljem vrednovanju povijesne antičke baštine i rijetko atraktivnoj priči o vinogradima autohtonoga grka na
nanosima pijeska.
|
|
|
|
Petak 02.09.2005
|
|
|
|
|
|
Misteriozni botaničar i dalje skriva svoj identitet ali ne i namjere !
U kratkom dopisu kojeg smo zaprimili jutros, misteriozni botaničar daje nam do znanja da će i dalje nastavljati
sa svojom zelenom rabotom sve dok se ne zaustavi uništavanje zelenih površina i betonizacija obale. Nakon njegovih poruka : mira i ljubavi postavljanjem maslinove grane na prometni znak a zatim i voli
majku prirodu postavljanjem borića, navodno da slijede i malo konstruktivnije akcije. Što li točno smjera preostaje nam da vidimo u narednih nekoliko dana.
|
|
|
|
